Tonzilektomija je potpuno vađenje nepčanog krajnika, uključujući ovojnicu, tako da se krajnik odvoji od mišića ždrijela. Smjernica Američke akademije za otorinolaringologiju iz 2019. tako je definira i kaže da se može raditi s trećim krajnikom ili bez njega. Ovo nije tonzilotomija. Stanje: krajnici kod djece.
Kad zahvat može imati smisla
Dva su česta razloga: dokumentirane upale grla i otežano disanje u snu.
Za upale, smjernica preporučuje praćenje ako ih je bilo manje od sedam u prošloj godini, manje od pet godišnje u dvije godine ili manje od tri godišnje u tri godine. Vađenje se može preporučiti tek kad je prag dosegnut i kad je svaka epizoda upisana u nalaz: bol u grlu i barem još jedno od sljedećeg — temperatura viša od 38,3 °C, vratni čvorovi, naslage na krajniku ili pozitivan test na streptokok skupine A. Više o upali: angina i česte angine.
Ako dijete ne dosegne taj broj, liječnik ipak gleda ima li nešto što odluku može nagnuti: više alergija ili netolerancija na antibiotike, PFAPA, ili više od jednog peritonzilarnog apscesa. To nije automatsko vađenje. To je razlog da se priča ne svede samo na broj.
Za san, smjernica preporučuje tonzilektomiju kad polisomnografija pokaže opstruktivnu apneju. Prije zahvata pita se i o rastu, školi, mokrenju u krevet, astmi i ponašanju, jer se dio toga može popraviti kad disanje u snu popusti. Kod djece mlađe od dvije godine, i kod pretilosti, Downova sindroma, kraniofacijalnih ili neuromišićnih bolesti, srpaste anemije i mukopolisaharidoza, prije vađenja se preporučuje uputiti na snimku sna. Apneja u snu.
Kad je dovoljno pričekati ili liječiti drukčije
Jedna angina nije razlog. Upale koje ne dosegnu prag iz smjernice prate se, jer ih s vremenom često bude manje. Bol i antibiotik, kad je indiciran, liječi pedijatar ili ORL liječnik koji vidi dijete. Ako su krajnici veliki, a upale nisu česte, razgovor može biti o tonzilotomiji, ne o potpunom vađenju.
Procjena prije odluke
Treba popis upala s datumima, ne samo sjećanje da ih je „bilo puno”. Gledaju se krajnici, nepce i disanje. Ako priča o snu i nalaz u grlu ne idu zajedno, smjernica predlaže snimku sna prije odluke. Treći krajnik se gleda endoskopom ako i nos sudjeluje.
Kako zahvat izgleda
Dijete spava. Krajnik se odvoji od mišića i izvadi cijeli. Na mjestu ostane rana koja cijeli iznutra, bez šava koji biste vidjeli na vratu. Način odvajanja nije isti kod svakog djeteta.
Anestezija i kako izgleda dan
Anesteziolog objašnjava jelo, piće i lijekove za to dijete. Smjernica preporučuje da djeca mlađa od tri godine, i djeca s teškom opstruktivnom apnejom, ostanu na praćenju preko noći. Teška apneja u toj smjernici znači indeks apneja-hipopneja od najmanje 10 opstruktivnih događaja na sat, ili pad kisika ispod 80 posto, ili oboje. Zato odlazak kući isti dan nije obećanje. Tim ga potvrđuje tek kad vidi kako dijete diše nakon buđenja.
U istoj anesteziji može se ukloniti i treći krajnik, ako je i on razlog. Zahvati u istoj anesteziji.
Oporavak, njega i kontrola
Grlo boli, često i uho. Bol traje danima i može nakratko pojačati kad kraste krenu otpadati. Dijete treba piti. Ako ne može, dehidracija je razlog da se vrati, a ne da se čeka da „prođe samo”.
Smjernica snažno preporučuje ibuprofen, paracetamol ili oboje za bol, i snažno odvraća od antibiotika samo zato što je krajnik izvađen. Kodein se ne daje djetetu mlađem od 12 godina. Količinu određuje liječnik prema djetetu.
Kontrola bilježi je li bilo krvarenja u prva 24 sata i je li krvarenje došlo kasnije. To je dio smjernice, ne raspored koji vrijedi za svaku bolnicu jednako.
Rizici i granice rezultata
Kod teških, dokumentiranih upala vađenje može smanjiti broj angina u prvim godinama. Dobitak s vremenom blijedi, a kod blažih upala nije isti. Kod apneje dokazane snimkom zahvat često olakša disanje, ali smjernica traži da se roditeljima kaže kako otežano disanje u snu može ostati ili se vratiti.
Krvarenje isti dan i krvarenje nakon prvog dana poznati su rizici. Moguće su i bol, povraćanje, slabo pijenje i, rijetko, teže komplikacije anestezije ili disanja. Glas se obično vrati na svoje. Promjena koja ostane razlog je za kontrolu, ne za strah unaprijed.
Kad potražiti pomoć odmah
Česta pitanja
Koliko angina treba za razgovor o vađenju?
Smjernica iz 2019. kaže da se vađenje može preporučiti kod najmanje sedam epizoda u godini, pet godišnje kroz dvije godine ili tri godišnje kroz tri godine, ako je svaka epizoda zabilježena i uz bol u grlu ima temperaturu iznad 38,3 °C, povećane vratne čvorove, naslage na krajniku ili dokaz streptokoka. Ispod tog broja preporučuje se praćenje.
Što ako je apneja dokazana snimkom sna?
Ako polisomnografija pokaže opstruktivnu apneju, a krajnici su povećani, smjernica preporučuje tonzilektomiju. Disanje u snu ipak može ostati ili se vratiti, pa se to kaže prije zahvata.
Je li tonzilotomija blaži izbor za česte angine?
Smjernica iz 2019. ne uspoređuje djelomično smanjenje s potpunim vađenjem. Kod čestih dokumentiranih angina razgovor je o potpunom vađenju. Tonzilotomija je druga odluka, češće kad je problem veličina i disanje.
Smije li dijete kodein za bol?
Smjernica izričito kaže da se kodein, i lijek koji ga sadrži, ne daju djetetu mlađem od 12 godina nakon vađenja krajnika. Što uzeti i u kojoj količini, kaže tim za to dijete.